Skip directly to content

Rak

Naše je tijelo sastavljeno od milijardu stanica koje se kod odraslih osoba obnavljaju kad su oštećene ili se zamjenjuju novima nakon što odumru. Ponekad se stanice ne obnove onako kako bi trebale, ali i ne odumru nakon što se oštete. Umjesto toga oštećene se stanice nekontrolirano razvijaju i dijele stvarajući  masu koju nazivamo tumor (npr. u slučaju raka dojke) ili utječu na funkciju krvi (npr. u slučaju leukemije). Rak je štetan zbog toga što abnormalne stanice utječu na funkcioniranje organizma.

Neke vrste raka lakše je liječiti od drugih. U nekih bolesnika rak se otkrije dovoljno rano da bi ga se moglo u potpunosti odstraniti i spriječiti da se vrati. U drugih bolesnika cilj je liječenja zaustaviti širenje raka ili ublažiti njegove simptome.

Većina vrsta raka naziva se po dijelu tijela ili vrsti stanica u kojima se razvija. Npr. rak kostiju počinje u kostima, dok leukemija (iz grčkih riječi za bijelu boju i krv) počinje u bijelim krvnim stanicama.

U slučaju da se rak proširi, naziva se sekundarni rak. Možda ćete čuti i za nazive metastaziran ili uznapredovali rak. Npr. kod raka crijeva tumorske stanice ponekad se prošire iz crijeva na druge dijelove tijela poput jetre. Takav rak bi se i dalje nazivao rak crijeva s metastazama na jetri, a ne rak jetre.

Ako je moguće, cilj je liječenja raka postizanje remisije. Izraz remisija znači da znakovi raka više nisu prisutni. Ljudi mogu biti u remisiji tjednima, mjesecima ili godinama. U slučaju da remisija traje tako dugo da bolesnik više nikada nema simptome raka, ponekad možemo govoriti o izlječenju. Ipak, mnogi nerado koriste izraz izlječenje jer nema jamstva da se rak više nikada neće vratiti.

Rak se također liječi kako bi ga se držalo pod kontrolom i spriječilo da se širi i raste te smanjio rizik od njegova vraćanja. Ponekad se rak liječi zbog ublažavanja pojedinih simptoma, poput boli koju rak uzrokuje.

Tko obolijeva od raka?              

Teško je objasniti zašto neki ljudi boluju od raka, a drugi ne. Postoji mnogo različitih čimbenika rizika. Pojava jednog ili više čimbenika rizika ne znači nužno da ćete oboljeti od raka. Neki ljudi imaju veći broj čimbenika rizika, a ipak neće oboljeti od raka, dok su drugi osjetljiviji na takve čimbenike. Razlozi za to nisu sasvim jasni. Vaši geni, životni stil te životna i radna okolina mogu igrati ulogu. Npr. ako je član Vaše uže obitelji bolovao od raka crijeva, znatan je rizik da ćete i Vi oboljeti od istog raka. Unatoč tomu, većina ljudi koja je oboljela od raka crijeva nije imala bliskog člana obitelji koji je bolovao od iste bolesti.

Neki čimbenici rizika zajednički su različitim vrstama raka, poput nepravilne prehrane i prekomjerne težine. Danas je opće poznato kako je rak pluća usko povezan s uživanjem duhana, a i neke druge vrste raka, poput raka želuca, jetre i grlića maternice, učestalije su kod pušača. Međutim, nije uvijek sve tako jednostavno. Iako je to rjeđa pojava, od raka pluća mogu oboljeti i ljudi koji nikada nisu pušili. Ostali čimbenici rizika razlikuju se od slučaja do slučaja. Npr. pretjerana izloženost suncu povezuje se s rakom kože, ali ne i s drugim vrstama raka.

Sve je veći broj ljudi u svijetu koji su preživjeli rak. Neke vrste raka lakše je liječiti i postići remisiju u odnosu na druge. Postoje i drugi razlozi zašto se konačni ishodi raka razlikuju, uključujući i stadij u kojem je otkriven, brzinu rasta raka i genetsku podlogu osobe oboljele od raka.