Skip directly to content

Bolesti živčanog sustava

Alzheimerova bolest

Alzheimerova bolest zahvaća mozak. Radi se o vrsti demencije koju uzrokuje odumiranje pojedinih dijelova mozga.

Iako ne postoji lijek za Alzheimerovu bolest, dostupni su lijekovi koji usporavaju razvoj simptoma bolesti. Vrlo je važno početi s liječenjem u ranom stadiju bolesti, pa ako sumnjate da biste mogli imati Alzheimerovu bolest, trebali biste posjetiti svojeg liječnika što je prije moguće.

Generalizirani anksiozni poremećaj

Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP) pogađa otprilike svaku dvadesetu osobu. Ljudi koji žive s tom bolešću gotovo svakodnevno osjećaju nekontroliranu i iracionalnu zabrinutost kroz dulje vremensko razdoblje. GAP karakteriziraju i drugi simptomi, kao što su nervoza, nesvjestica, bol u želucu i napetost u mišićima.

Što je generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)?

Ljudi koji pate od GAP-a gotovo stalno osjećaju zabrinutost, nervozu, napetost i strah. Ljudi koji pate od fobija osjećaju se slično, jedino što njihove fobije aktivira određeni predmet ili situacija. U ljudi koji pate od GAP-a ništa određeno ne uzrokuje osjećaj nelagode.

Ljudi koji žive s GAP-om pretjerano su zabrinuti i anksiozni veći broj dana tijekom najmanje šest mjeseci. Također imaju mnogo poteškoća s kontrolom tih osjećaja.

Osim općenite anksioznosti i zabrinutosti, u ljudi koji pate od GAP-a primjetni su i drugi simptomi poput straha, nervoze, nesvjestice, bolova u želucu i napetosti u mišićima. Teško se nose sa svim tim simptomima, što im znatno otežava život.

Otprilike 1 od 25 osoba iskusi GAP u nekom razdoblju svojeg života. Učestaliji je u žena nego u muškaraca te najčešće pogađa ljude između 35. i 55. godine života.

Koga sve ugrožava?

Većina ljudi s GAP-om tvrdi da su anksiozni otkad znaju za sebe. 3 od 5 osoba koji pate od ovog poremećaja također su iskusili depresiju, a približno jednak postotak ljudi iskusit će i ostale psihičke poremećaje, poput socijalne fobije ili PTSP-a.

Razbijanje mitova o GAP-u

Nema razlike između GAP-a i depresije. Istina ili mit?                                

Mit. Depresija je ozbiljna bolest koja se pojavljuje kao simptom drugih psiholoških stanja. Osoba koja pati od GAP-a osjeća pretjeran strah i zabrinutost te ostale simptome poput depresije.

Svi pate od anksioznosti.

Istina ili mit?                                                       

Istina. Svatko se ponekad osjeća anksiozno, to je potpuno normalno za ljude. Međutim, GAP je nešto sasvim drukčije zato što osjećaj pretjeranog straha i zabrinutosti traje dulje vremensko razdoblje i znatno otežava život.

GAP će proći sam od sebe nakon nekoliko tjedana.

Istina ili mit?

Mit. GAP je složen poremećaj za koji nije sigurno da će nestati niti da će se pogoršati. Većina ljudi koji pate od GAP-a s tim poremećajem moraju živjeti nekoliko mjeseci, pa i godina.

GAP je moguće liječiti.

Istina ili mit?                                                           

Istina. GAP možemo liječiti na više načina. Promijenite neke svoje svakodnevne navike povezane s prehranom, tjelesnom aktivnosti i spavanjem. Ako mislite da imate GAP, posjetite svojeg liječnika, koji će Vas zatim povezati sa stručnim zdravstvenim djelatnicima koji Vam mogu pomoći.

Kontrola boli

Svi smo svjesni koliko bol može biti neugodna, međutim dosad ste je vjerojatno smatrali kratkoročnim problemom. Možda je riječ o nekoj ozljedi, povremenoj glavobolji ili menstrualnim grčevima. Uzmete tablete protiv bolova i riješili ste problem.

No, to ne vrijedi za sve. Ako ste posjetili ovu internetsku stranicu, možda ste jedan od gotovo 8 milijuna ljudi koji trpe stalne i dugotrajne bolove. A to je onda sasvim druga priča.

Kronična bol možda nikad neće nestati te Vam može zagorčati život. Može Vas neprestano izjedati i ometati Vas u svemu što radite.

Sasvim je vjerojatno da Vas bol nikada neće napustiti, no sada su Vam na raspolaganju vrlo dobre metode za kontrolu boli. Liječnici danas tretiraju bol kao zasebnu zdravstvenu tegobu, a neki su se liječnici čak specijalizirali za liječenje stalnih i dugotrajnih bolova. Štoviše, u većini slučajeva postoji učinkovito sredstvo protiv bolova tako da je moguće ublažiti čak i najgore bolove.

Mnogi toga nisu svjesni i nepotrebno trpe u tišini. Nemojte i Vi postati jednom od tih osoba. Pročitajte tekstove na ovoj internetskoj stranici i doznajte više informacija o boli, njezinim uzrocima i načinima liječenja. Savjetujte se sa zdravstvenim djelatnicima kako svladati bol i poboljšajte svoj život.

Dugotrajni bolovi

Sasvim je vjerojatno da Vas bol nikada neće napustiti, no sada su Vam na raspolaganju vrlo dobre metode za kontrolu boli. Liječnici danas tretiraju bol kao zasebnu zdravstvenu tegobu, a neki su se liječnici čak specijalizirali za liječenje stalnih i dugotrajnih bolova. Štoviše, u većini slučajeva postoji učinkovito sredstvo protiv bolova tako da je moguće ublažiti čak i najgore bolove.

Kroničnu bol definiramo kao bol koja traje više od tri mjeseca i može biti nesnosna te otežati ili u potpunosti onemogućiti svakodnevne aktivnosti. Takva vrsta boli nema uvijek zaštitnu funkciju i može biti posljedica glavne bolesti ili oštećenja živčanog tkiva. Ponekad nije moguće pronaći uzrok.

Kronična bol zahtijeva specijalističku dijagnozu i liječenje. S njom je teško živjeti te utječe na raspoloženje, san i opću kvalitetu života. Dobra vijest je što postoji više metoda liječenja takve boli, i to ne samo s pomoću lijekova. U suradnji sa svojim timom zdravstvenih djelatnika lako ćete pronaći potreban lijek i normalno nastaviti sa životom.

Vrste boli

Bol definiramo na temelju duljine njezina trajanja i zbivanjima u živčanom sustavu. Nužno je razmisliti o tome kako dugo osjećate bol te što bi je moglo uzrokovati jer to može pomoći Vama i Vašem zdravstvenom timu da pronađete potreban lijek.

Akutna bol                                                                                                       

Akutna bol je vrsta oštre boli koja se pojavljuje iznenada. U većini slučajeva je posljedica točno utvrđenog uzroka, poput oštećenja mekog tkiva, npr. uganuće gležnja ili posjeklina od papira. Akutna bol traje relativno kratko te postupno jenjava nakon što oštećena tkiva zacijele.

Kronična bol                                                                                                  

Ovakva vrsta boli traje dulje od tri mjeseca. Kronična bol može se pojaviti kao posljedica ozljede ili stalnog uzroka boli, kao što je artritis, no neki ljudi pate od kronične boli, a da uzrok nije sasvim jasan.

Vrste boli definiramo kao nociceptivne ili neuropatske. One mogu biti kratkotrajne (akutne) ili dugotrajne (kronične).

Nociceptivna bol

Ovu vrstu boli uzrokuje ozljeda izvan živčanog sustava. Riječ je o boli koja ima zaštitnu ulogu i koju osjetite kad se ranite ili ozlijedite. Njezina svrha je spriječiti nastavak aktivnosti koja može pogoršati štetu, npr. bol zbog slomljene noge spriječila bi Vas da se oslonite na nogu prije nego što zacijeli.

Nociceptivna bol može biti akutna, ali i kronična, kao što je slučaj s artritisom. Najčešće je posljedica upale ili ozljede mišića, kosti ili vezivnog tkiva.

Neuropatska bol                                                                                                 

Ovu vrstu boli uzrokuje oštećenje živaca koji prenose signale iz kralježnice u mozak. Često se opisuje kao probadajuća i oštra bol popraćena osjećajem obamrlosti, hladnoće ili slabosti te se uglavnom razlikuje od boli koja ima zaštitnu funkciju i koju osjetite nakn ozljede. Oštećenje živaca može nastati kao posljedica nesreće, infekcije poput herpes zostera ili određenih bolesti kao što su multipla skleroza ili fibromijalgija. Neuropatska bol uglavnom zahtijeva specijalističko liječenje.

Moguće je osjetiti i miješanu bol koja nastaje kad istodobno osjetite nociceptivnu i neuropatsku bol. Bol može biti neprekidna, tada je osjećate cijelo vrijeme, ili povremena, pojavi se pa nestane.