Krivotvorenim su lijekovima namjerno pogrešno navedeni identitet i/ili podrijetlo s ciljem prijevare.
Krivotvoriti se mogu bezreceptni lijekovi i proizvodi, kao i originalni i generički lijekovi koji se izdaju na recept. Krivotvorine mogu uključivati lijekove s točnim sastojcima i one s krivim sastojcima, lijekove bez djelatnih tvari ili s nedovoljnom količinom djelatnih tvari, kao i lijekove s lažnim pakiranjem.1
Procjenjuje se da većina razvijenih zemalja (poput SAD-a, EU, Australije, Kanade, Japana, Novog Zelanda) s učinkovitim regulatornim sustavima i tržišnim nadzorom ima nizak udio krivotvorenih lijekova u usporedbi s 10-30% u zemljama u razvoju.2
Između 2004. i 2016. godine, krivotvorene verzije 26 Pfizerovih lijekova otkrivene su u legalnom lancu opskrbe u najmanje 60 zemalja, uključujući SAD, Kanadu i Veliku Britaniju.3
Krivotvoreni lijekovi ozbiljna su prijetnja javnom zdravlju i sigurnosti te mogu naškoditi bolesnicima ili neuspješno liječiti bolesti za koje su namijenjeni. Otkriveno je da takvi lijekovi često sadrže kukuruzni škrob, krumpirov škrob, kredu i druge toksične sastojke ili pak krive djelatne tvari u toksičnim koncentracijama. Osim toga, mogu sadržavati i onečišćenja i/ili bakterije.4
Neregulirane mrežne stranice mogući su izvor krivotvorenih lijekova. Stoga korisnici trebaju biti oprezni kada lijekove naručuju putem interneta.
Imajte na umu da je internetska prodaja lijekova dozvoljena samo u online ljekarnama ili specijaliziranim trgovinama lijekovima koje su dobile odobrenje za distribuciju lijekova putem interneta. Svaka mrežna stranica koja ovlašteno prodaje lijekove mora biti označena jedinstvenim logotipom država članica EU-a.5
U veljači 2019. u svim državama članicama EU-a počela se primjenjivati direktiva Europske komisije kojom se uvodi obveza stavljanja sigurnosnih oznaka na sve receptne lijekove.,6
Te sigurnosne oznake su:
Ako sumnjate da je lijek koji ste kupili ili vam je propisan krivotvoren, potrebno je obavijestiti HALMED putem adrese elektroničke pošte krivotvorine@halmed.hr.5
Uz naziv lijeka, navedite serijski broj i druge relevantne podatke u izvještavanju o sumnjivom ili otkrivenom krivotvorenom lijeku: farmaceutski oblik, dozu, ime proizvođača ili nositelja odobrenja za promet i vrijeme i mjesto otkrivanja ili sumnje na krivotvoreni lijek.
Literatura:
1. Royal Pharmaceutical Society of Great Britain. Counterfeit Medicines Advice for Healthcare professionals. Dostupno na:https://www.fip.org/files/fip/counterfeit/national/UKCounterfeitadvice209.pdf. Pristupljeno: 11. 2. 2020.
2. Fip. FIP combats falsified and substandard medicines. Dostupno na:https://www.fip.org/search?page=falsified-medicines. Pristupljeno: 21. 2. 2020.
3. Pfizer Global Security. An Overview of the Counterfeiting Problem: A Pfizer Perspective. Pfizer Data on file, december 2016.
4. WHO. Substandard and falsified medical products. Dostupno na:https://www.who.int/en/news-room/fact-sheets/detail/substandard-and-falsified-medical-products. Pristupljeno: 11. 2. 2020.
5. Agencija za lijekove i medicinske proizvode. Dostupno na: http://www.almp.hr/Promet-proizvodnja-i-inspekcija/Krivotvoreni-lijekovi/ Pristupljeno 7. 2. 2020.
6. Europska komisija. Nove sigurnosne oznake za lijekove koji se prodaju u EU-u – Pitanja i odgovori. Dostupno na: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/MEMO_19_802. Pristupljeno: 7. 2. 2020.